Preskoči na sadržaj
Natrag

Klimatski indeksi

Köppenova klasifikacija klime

Köppen–Geigerova klasifikacija klime (A, B, C, D, E s podtipovima) po kriterijima Kottek i sur. (2006) iz mjesečnih srednjaka temperature i oborine.

Grupa
Klimatski indeksi
Tip kartice
Jedna vrijednost s klasifikacijom
Ulaz
12 mjesečnih agregata (prosjek, odnosno maksimum/minimum, svih upisanih godina)
Parametri
oborine, temperatura, lat
Opis na kartici
Köppenova klasifikacija dijeli klime na pet glavnih tipova označenih slovima A, B, C, D i E. Svi tipovi osim B definirani su temperaturnim kriterijima; tip B označava klime u kojima je suša, a ne hladnoća, ograničavajući čimbenik za vegetaciju. Aridnost nije određena samo oborinom, nego odnosom oborine koja dospijeva u tlo i gubitaka isparavanjem. Budući da se isparavanje teško mjeri, Köppen ga je zamijenio formulom koja aridnost izražava indeksom temperature i oborine. Suhe klime dijele se na aridne (BW) i semiaridne (BS), uz dodatnu oznaku h (topla) ili k (hladna). Kriteriji prema Kottek i sur. (2006).

Što računa

Köppenova klasifikacija dijeli klime na pet glavnih tipova označenih slovima A, B, C, D i E. Svi tipovi osim B definirani su temperaturnim kriterijima; tip B označava klime u kojima je suša, a ne hladnoća, ograničavajući čimbenik za vegetaciju. Aridnost nije određena samo oborinom, nego odnosom oborine koja dospijeva u tlo i gubitaka isparavanjem. Budući da se isparavanje teško mjeri, Köppen ga je zamijenio formulom koja aridnost izražava indeksom temperature i oborine.

Program prvo provjerava suhu klimu (B), zatim redom A, C, D i na kraju E. Ljetna polovica godine je travanj–rujan na sjevernoj, a listopad–ožujak na južnoj hemisferi (prema predznaku zemljopisne širine postaje). Iz 12 mjesečnih srednjaka računaju se: godišnja oborina P, srednja godišnja temperatura T, najhladniji i najtopliji mjesec, najsuši mjesec te najmanja i najveća mjesečna oborina ljetne i zimske polovice.

Rezultat je troslovna (za B i E dvoslovna + slovo) oznaka klime, npr. Cfb, i njezin opis na hrvatskom.

Formula

Prag suhoće za tip B

Pth={20 Tzimska oborina≥70 %20 T+280ljetna oborina≥70 %20 T+140inacˇeP_{th} = \begin{cases} 20\,T & \text{zimska oborina} \ge 70\,\% \\ 20\,T + 280 & \text{ljetna oborina} \ge 70\,\% \\ 20\,T + 140 & \text{inače} \end{cases}

gdje je:

T
srednja godišnja temperatura (°C)
P_th
prag godišnje oborine (mm): P < P_th ⇒ tip B; P < P_th / 2 ⇒ BW (pustinja), inače BS (stepa)

Uvjet za tip Am

P≥25 (100−Pmin)P \ge 25\,(100 - P_{min})

Ulazni podaci

Ulaz
12 mjesečnih agregata (prosjek, odnosno maksimum/minimum, svih upisanih godina)
Mjere iz parametara
Oborine, Temperatura
Iz postaje projekta
Zemljopisna širina

Parametri

Parametri
ParametarOznaka u popisuMogućnostiZadanoNapomena
oborineOborineKoličina oborineKoličina oborineOdabrana mjera sažima se po mjesecima preko svih upisanih godina.
temperaturaTemperaturaSrednja prosječna temperatura · Srednja maksimalna temperatura · Srednja minimalna temperatura · Apsolutna maksimalna temperatura · Apsolutna minimalna temperaturaSrednja prosječna temperaturaOdabrana mjera sažima se po mjesecima preko svih upisanih godina.
latZemljopisna širinasamo prikaz (koordinate postaje)iz postaje projektaiz postaje projekta

Klasifikacija

Glavni tipovi (redoslijed provjere)
UvjetTip
P < P_thB — suha klima; BW ako P < P_th/2, inače BS; h ako T ≥ 18 °C, inače k
T najhladnijeg ≥ 18 °CA — ekvatorijalna klima: Af (najsuši mjesec ≥ 60 mm), Am (P ≥ 25·(100 − P_min)), Aw (najsuši zimski ≤ najsuši ljetni), inače As
T najhladnijeg ≥ −3 °C i T najtoplijeg > 10 °CC — umjereno topla klima
T najhladnijeg < −3 °C i T najtoplijeg > 10 °CD — snježna klima
inačeE — polarna klima: ET ako T najtoplijeg ≥ 0 °C, inače EF
Drugo slovo za C i D (režim oborine)
UvjetSlovo
P_ljeto,min < P_zima,min i P_zima,max > 3·P_ljeto,min i P_ljeto,min < 40 mms — suho ljeto
P_zima,min < P_ljeto,min i P_ljeto,max > 10·P_zima,minw — suha zima
inačef — potpuno humidno
Treće slovo za C i D (toplina ljeta)
UvjetSlovo
T najtoplijeg ≥ 22 °Ca — vruće ljeto
barem 4 mjeseca s T ≥ 10 °Cb — toplo ljeto
T najhladnijeg > −38 °Cc — svježe ljeto i hladna zima
inačed — ekstremno kontinentalno

Na izvještaju

Kartica s naslovom, jednim brojem (uz gumb za kopiranje), tekstom razreda ili napomene ispod broja i opisom formule.

Kartica na izvještaju - primjer Đakovo (1981. – 2001.): Köppenova klasifikacija klime
Slika: Kartica na izvještaju - primjer Đakovo (1981. – 2001.)
Vrijednost
oznaka klime (npr. Cfb)
Tekst rezultata
opis: npr. „Cf – umjereno topla klima, potpuno humidna; b – toplo ljeto”
Izvoz u Excel
redak „Vrijednost” s oznakom i redak „Opis”

Napomene

  • Kriteriji odgovaraju Kottek i sur. (2006); Peel i sur. (2007) koriste isti prag P_th, ali drukčiji redoslijed provjere podtipova.

Razlika prema desktop verziji

Desktop verzija imala je krivi prag suhoće, nepotpun uvjet za suho ljeto (samo P_ljeto,min < P_zima,min) i nije dodjeljivala slova c/d, pa je za neke postaje davala drugu oznaku (npr. Csa umjesto Cfa).

Literatura

  1. Kottek, M., Grieser, J., Beck, C., Rudolf, B., Rubel, F. (2006): World Map of the Köppen-Geiger climate classification updated. Meteorologische Zeitschrift, 15(3), 259–263
  2. Peel, M. C., Finlayson, B. L., McMahon, T. A. (2007): Updated world map of the Köppen-Geiger climate classification. Hydrology and Earth System Sciences, 11, 1633–1644