Preskoči na sadržaj
Natrag

Klimasoft Web

Klimatska referenca

Dokumentacija svih klimatskih funkcija koje program nudi u kartici „Izvještaji”: što svaka računa i kako, koje podatke i parametre koristi, koje su zadane vrijednosti i što se točno prikazuje na izvještaju. Prvo su opći dijelovi o podacima i izvještaju, zatim funkcije po grupama.

Ulazni podaci

Projekt sadrži jednu meteorološku postaju, razdoblje motrenja i do šest mjera. Svaka mjera je tablica u kojoj je jedan redak jedna godina: prvi stupac je godina, a zatim slijedi 12 mjesečnih vrijednosti (siječanj–prosinac). Prazna ćelija znači da podatak za taj mjesec ne postoji.

Umjesto niza godina smije se upisati i jedan redak s već izračunatim višegodišnjim srednjacima; prvi stupac tada nije godina nego proizvoljna oznaka (npr. „Ukupno”). Takav redak ne sudjeluje u funkcijama koje rade po godinama.

Razdoblje motrenja u zaglavlju projekta je metapodatak: ispisuje se u naslovu izvještaja i u zaglavlju klimadijagrama, ali funkcije uvijek računaju nad svim godinama koje su upisane u tablice.

  • Srednja prosječna temperatura (temperatura; sažimanje po godinama: prosjek)
  • Srednja maksimalna temperatura (temperatura; sažimanje po godinama: prosjek)
  • Srednja minimalna temperatura (temperatura; sažimanje po godinama: prosjek)
  • Apsolutna maksimalna temperatura (temperatura; sažimanje po godinama: maksimum)
  • Apsolutna minimalna temperatura (temperatura; sažimanje po godinama: minimum)
  • Količina oborine (oborine; sažimanje po godinama: prosjek)
Popis mjera na kartici „Podaci”: kvačica označava mjeru koja ima podatke.
Slika: Popis mjera na kartici „Podaci”: kvačica označava mjeru koja ima podatke.
Mreža za upis: godina u prvom stupcu, 12 mjeseci; alatna traka za poništavanje, kopiranje, lijepljenje, uvoz i brisanje.
Slika: Mreža za upis: godina u prvom stupcu, 12 mjeseci; alatna traka za poništavanje, kopiranje, lijepljenje, uvoz i brisanje.

Agregat ili matrica

Većina funkcija ne gleda pojedine godine nego 12 mjesečnih vrijednosti dobivenih sažimanjem svih upisanih godina: za temperature i oborinu to je prosjek po mjesecu, za apsolutnu maksimalnu temperaturu maksimum, a za apsolutnu minimalnu minimum. Mjesec bez ijedne vrijednosti daje 0.

Funkcije čiji je tip kartice „tablica po godinama” (potencijalna evapotranspiracija, vodna bilanca, manjak vode u sušnom razdoblju, trajanje sušnog razdoblja, indeks anomalije oborina, postotak od normalne oborine) dobivaju sirovu matricu godina × 12 mjeseci i same odlučuju što rade s nepotpunim godinama.

Na svakoj stranici metode u odjeljku „Ulazni podaci” piše koji oblik funkcija prima.

Tablica „Deskriptiva” ispod mreže: redak „prosjek” je 12-mjesečni agregat koji dobiva većina funkcija.
Slika: Tablica „Deskriptiva” ispod mreže: redak „prosjek” je 12-mjesečni agregat koji dobiva većina funkcija.

Potpune godine

Godina je potpuna kad ima brojčanu vrijednost za svih 12 mjeseci. Godišnji zbroj potencijalne evapotranspiracije, manjak vode u sušnom razdoblju, godišnji indeks anomalije oborina, godišnji postotak od normalne oborine i trend po godinama računaju se samo za potpune godine; nepotpune godine ostaju bez godišnje vrijednosti ili se preskaču.

Klimatogram crta samo godine koje imaju i redak temperature i redak oborine; prazan mjesec u takvoj godini crta se kao 0.

Godine s praznim mjesecima (Đakovo, oborina 1989.–1994.): za njih nema godišnjeg zbroja ni godišnjih indeksa.
Slika: Godine s praznim mjesecima (Đakovo, oborina 1989.–1994.): za njih nema godišnjeg zbroja ni godišnjih indeksa.

Parametri funkcija

Svaka funkcija u popisu „Izvještaji” ima gumb za proširenje s opisom i parametrima. Parametri se biraju iz padajućih popisa: za mjere se bira koja se temperatura ili oborina koristi, za dijagrame što se prikazuje, a za neke funkcije prag ili referentno razdoblje.

Zemljopisna širina i dužina ne biraju se po funkciji nego dolaze iz postaje projekta i prikazuju se samo za uvid. Parametri „temperatura (sr. maksimalna)” i „temperatura (sr. minimalna)” smiju ostati bez podataka — funkcija tada računa aproksimaciju i to napiše u rezultatu.

Odabir funkcija i vrijednosti parametara spremaju se u projektnu datoteku (.cldata) i vraćaju pri ponovnom otvaranju.

Funkcija u popisu: kvačica uključuje karticu u izvještaj, strelica desno otvara opis i parametre.
Slika: Funkcija u popisu: kvačica uključuje karticu u izvještaj, strelica desno otvara opis i parametre.
Otvorena funkcija: opis, poveznica „Više o metodi” i padajući popisi parametara sa zadanim vrijednostima.
Slika: Otvorena funkcija: opis, poveznica „Više o metodi” i padajući popisi parametara sa zadanim vrijednostima.

Kako nastaje izvještaj

Izvještaj prikazuje samo označene funkcije, složene po grupama (abecedno: Deskriptiva, Dijagrami, Klimatski indeksi, Vodni režim) i unutar grupe redoslijedom iz popisa. Svaka funkcija je jedna kartica čiji izgled ovisi o tipu: jedna vrijednost, mjesečna tablica, tablica po godinama s grafom, dijagram ili deskriptivna statistika.

Ako se rezultat ne može izračunati iz upisanih podataka, kartica to kaže umjesto da prikaže prazan rezultat. Na vrhu izvještaja je naslov projekta s postajom, ili sastavnica ako je označena funkcija „Osnovne informacije”.

Kartica „Izvještaji”: popis funkcija lijevo, izvještaj s karticama desno; sastavnica na vrhu jer je označena funkcija „Osnovne informacije”.
Slika: Kartica „Izvještaji”: popis funkcija lijevo, izvještaj s karticama desno; sastavnica na vrhu jer je označena funkcija „Osnovne informacije”.

Izvoz i ispis

Ispis u PDF koristi ispis preglednika (A4 uspravno); navigacija, gumbi i kontrole grafova se ne ispisuju, a sve kartice s tabovima ispisuju se raširene.

Izvoz u Excel stvara jedan radni list „Izvještaj”: blok s podacima o projektu, zatim za svaku označenu funkciju naslov, opis i tablicu ili vrijednost; dijagrami se ugrađuju kao PNG slike, dok se SVG grafovi tablica ne izvoze. Na kraju lista su ulazni podaci svih mjera.

Klimadijagram i klimatogram imaju i vlastite gumbe za spremanje ili kopiranje PNG slike.

Gumbi „Izvoz u Excel…” i „Ispis u PDF…” u donjem desnom kutu izvještaja.
Slika: Gumbi „Izvoz u Excel…” i „Ispis u PDF…” u donjem desnom kutu izvještaja.
Gumbi za spremanje i kopiranje PNG slike na karticama klimadijagrama i klimatograma.
Slika: Gumbi za spremanje i kopiranje PNG slike na karticama klimadijagrama i klimatograma.

Funkcije izvještaja

Deskriptiva

  1. —
    Osnovne informacije

    Sastavnica na vrhu izvještaja: naziv projekta, postaja, tip postaje, koordinate, nadmorska visina, razdoblje motrenja i opis.

  2. —
    Deskriptiva oborine

    Iste statistike kao deskriptiva temperature, za količinu oborine; prosjek po mjesecu i zbroj u stupcu „uk.”.

  3. —
    Deskriptiva temperature

    Broj vrijednosti, zbroj, prosjek, minimum, maksimum, varijanca i standardna devijacija po mjesecima za svaku upisanu temperaturnu mjeru, s grafom.

Dijagrami

  1. TREND
    Trend po godinama [TREND]

    Srednja godišnja temperatura i godišnja količina oborine po godinama s pravcem linearne regresije, nagibom po desetljeću i koeficijentom determinacije R².

  2. WCD
    Klimadijagram po Walteru [WCD]

    Klasični Walterov klimadijagram iz višegodišnjih mjesečnih srednjaka temperature i oborine: humidna, aridna i razdoblja suhoće, kardinalne temperature, mjeseci s mrazom.

  3. WCG
    Klimatogram po Walteru [WCG]

    Mreža malih Walterovih klimadijagrama, po jedan za svaku godinu podataka — sušne godine vide se na prvi pogled.

Klimatski indeksi

  1. CONTINENTY
    Indeks kontinentalnosti [CONTINENTY]

    Godišnja amplituda srednje mjesečne temperature (najtopliji − najhladniji mjesec) s razredima od ekvatorijalne do ekstremno kontinentalne klime.

  2. k
    Indeks kontinentalnosti (Conrad)

    Conradov koeficijent kontinentalnosti iz godišnje amplitude temperature i zemljopisne širine postaje; skala od 0 (oceanska) do 100 (ekstremno kontinentalna klima).

  3. EQ
    Ellenbergov klimatski kvocijent [EQ]

    Omjer srednje temperature najtoplijeg mjeseca i godišnje količine oborine pomnožen s 1000; koristi se za razgraničenje bukovih i hrastovih šuma.

  4. Q₂
    Embergerov pluviometrijski kvocijent [Q₂]

    Embergerov pluviometrijski (pluviotermički) kvocijent iz godišnje oborine i temperaturnih ekstrema najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca.

  5. —
    Köppenova klasifikacija klime

    Köppen–Geigerova klasifikacija klime (A, B, C, D, E s podtipovima) po kriterijima Kottek i sur. (2006) iz mjesečnih srednjaka temperature i oborine.

  6. TK
    Toplinski karakter klime po Gračaninu

    Toplinski karakter svakog mjeseca po Gračaninu (nivalno … vruće) iz srednje mjesečne temperature; tablica s oznakom i nazivom razreda za 12 mjeseci.

  7. It
    Indeks termičnosti [It]

    Rivas-Martínezov indeks termičnosti: zbroj srednje godišnje temperature te srednje maksimalne i srednje minimalne temperature najhladnijeg mjeseca, pomnožen s 10.

Vodni režim

  1. DMI
    Indeks aridnosti [DMI], De Martonne (1926.)

    Omjer godišnje količine oborine i srednje godišnje temperature uvećane za 10; jedan broj i razred humidnosti klime u osam stupnjeva.

  2. Ag
    Mjesečni kišni faktor [Ag], Gračanin

    Gračaninov mjesečni kišni faktor P/T za svaki mjesec s razredom humidnosti; mjeseci s temperaturom ≤ 0 °C su nivalni.

  3. LDS
    Trajanje sušnog razdoblja [LDS]

    Trajanje sušnog razdoblja po Gaussenu: broj mjeseci u godini u kojima je oborina manja od dvostruke temperature (P < 2T), s popisom tih mjeseci.

  4. DSWD
    Manjak vode u sušnom razdoblju [DSWD]

    Manjak vode u sušnom razdoblju po godinama: zbroj razlika P − PET u mjesecima u kojima je oborina manja od potencijalne evapotranspiracije.

  5. HTC
    Seljaninovljev hidrotermički koeficijent [HTC]

    Seljaninovljev hidrotermički koeficijent vegetacijskog razdoblja: oborina razdoblja podijeljena desetinom zbroja dnevnih temperatura, sa zonama vlažnosti.

  6. LRF
    Langov kišni faktor [LRF]

    Langov kišni faktor: godišnja količina oborine podijeljena srednjom godišnjom temperaturom, s razredima od aridnog do perhumidnog.

  7. Ioe
    Ombro-evapotranspiracijski indeks [Ioe]

    Omjer godišnje oborine i godišnje Thornthwaiteove potencijalne evapotranspiracije; vrijednost ispod 1 znači da isparavanje premašuje oborinu.

  8. Io
    Ombrotermički indeks [Io]

    Rivas-Martínezov godišnji ombrotermički indeks: oborina mjeseci s pozitivnom temperaturom podijeljena zbrojem njihovih temperatura, s ombrotipom od hiperaridnog do humidnog.

  9. Iosq
    Ombrotermički indeks ljetnog tromjesečja [Iosq]

    Ombrotermički indeks ljetnog tromjesečja (lipanj–kolovoz): ljetna oborina podijeljena zbrojem ljetnih temperatura, s istim ombrotipovima kao Io.

  10. PN
    Postotak od normalne oborine [PN]

    Postotak od normalne oborine: mjesečna i godišnja oborina svake godine izražena kao postotak prosjeka referentnog razdoblja.

  11. RAI
    Indeks anomalije oborina [RAI]

    Van Rooyev indeks anomalije oborina po mjesecima i godinama: odstupanje od prosjeka skalirano prosjekom najviših odnosno najnižih vrijednosti niza na ±3.

  12. PET
    Thornthwaiteova potencijalna evapotranspiracija [PET]

    Mjesečna potencijalna evapotranspiracija po Thornthwaiteu (1948.) iz srednje mjesečne temperature, korigirana trajanjem dana za položaj postaje; tablica po godinama i višegodišnji srednjak.

  13. P-E
    Indeks djelotvornosti oborina po Thornthwaiteu

    Thornthwaiteov indeks djelotvornosti oborina (1931.): zbroj mjesečnih omjera oborine i temperature s razredima od aridnog do perhumidnog.

  14. —
    Thornthwaiteova vodna bilanca

    Mjesečna vodna bilanca tla po Thornthwaiteu i Matheru: zaliha vode u tlu (kapacitet 100 mm), stvarna evapotranspiracija, višak i manjak vode.